Thursday, November 30, 2006

Marina Abramović

NOVI RAD
FAMILIJA Laos 2006.




izvor: Peca P. Pan



Wednesday, November 29, 2006

Subject: Srećan praznik

---------- Forwarded message ----------
From: Jelena Živković


29-11-2006





Drugovi i drugarice, samo da provjerim
da li ste na svom radnom mestu.
Sretan vam DAN REPUBLIKE.






Tuesday, November 28, 2006

Terapija SLIKOM No 585





uočila: Bibby
škljocnuo: Kiklop



Monday, November 27, 2006

Turneja "Klopke za pionira"


Napad na Zapad

Sedmokraka svirala u četiri kraka:

Tarcento (Hybrida)
Neko malo mesto blizu Gorizije
Ljubljana (Metelkova)
Sarajevo (klub Bock)

fotografije: Marko Krojač / Mark Schneider












Friday, November 24, 2006

Ti trebaš na blokadi

(Eko marketing)


Zelena pijaca, Pančevo





by Kiklop



Thursday, November 23, 2006

Strip radionica


Studio 21, Studentski centar, Pančevo




GREEN HANDS - Septic



Wednesday, November 22, 2006

Septic* u Pančevu!




by Kiklop

* Pogledati: Monday, September 25, 2006



Tuesday, November 21, 2006

Građanska povelja - Glas za čovjeka

Autor dr. don Ivan Grubišić, Split
E mail ivan.hr
Tel/fax 385 021 343-533
Split, 20. lipnja 2005.


Živimo iznimno razdoblje povijesti na prostorima bivše države. Razdoblje stvaranja novih - međunarodno priznatih, samostalnih država ali ne i malih iskušenja nakon stravičnih ratnih događaja; razdoblje odgovornosti svakog građanina u svom društvenom okolišu.

Prema svim žrtvama što su pale na ovim prostorima kroz dugu i nemirnu povijest gajit ćemo trajno poštovanje i zahvalnost. Povijest prepuštamo nepristranom sudu znanstvenih istraživanja a zločine sankcijama Instituta pravde i pravednosti.

Živimo zahtjevan početak izgrađivanja društva i država kao pravnih, socijalnih i humanih zajednica i nitko dobronamjeran u tom vidu nije nevažan.

Pred nama su mnogi izazovi, najpresudniji i najteži korak bit će iskorak iz direktivne kulture monologa u kulturu slobodnog i ravnopravnog dijaloga, iz opstanka pod monopolom bilo koje razine u opstanak gdje je pluralizam prirodan; iz monolitnosti i jednoumlja u zajedništvo različitosti i raznovrsnosti.

Potpisnici Građanske Povelje 2005. zalagat će se za zajednički život svih građana svojih država kao stožerni potporanj stabilnog društva.

Baštineći civilizacijske zasade poštivat će i uvažavati razne kulturne predloške, svjetonazore, konfesionalne i etičke posebnosti, bit će osjetljivi na povrede ljudskih i građanskih prava svakog čovjeka, na korupciju, kriminal, isključivost i etiketiranje, kao i na svaki pokušaj zlouporabe javnosti i vlasti, zalagat će se i prakticirati otvorenu i na činjenicama temeljnu kritiku. Jedina razdioba koju će prihvaćati jest razdioba prema sposobnosti za odgovorni rad i za djelovanje zasnovano na poštenju i moralu. Posebno će biti osjetljivi za kulturu života a protiv kulture smrti, poštivajući zlatno pravilo svjetske etike: Ne čini drugom što ne bi želio da tebi drugi učini.

Potpisujem Građansku Povelju 2005. kao svoje temeljno stajalište i uporište u svom društvenom djelovanju.

Adresa:
I
me i Prezime: GRAĐANSKA POVELJA 2005.


izvor: Jasna Bogojević



Monday, November 20, 2006

Umrlica: Naše Drago Pančevo

(novembar 2005)


www.pancevojemrtavgrad.co.sr

Pančevo je žrtvovan grad!

U životu možeš učiniti samo dve stvari: NEŠTO ili NIŠTA!

Otvaranje ovog sajta je samo početak akcije za spas jedne varoši od koje su svi digli ruke, za spas ljudi koji u ovoj varoši žive i koji je vole. Ovo je početak akcije koja treba da nam vrati dostojanstvo i dozvoli nam da i mi Pančevci budemo građani istog reda kao i svi ostali građani ove nesretne države.


Druge lažu i potkradaju, a nas Pančevce ubijaju!

Učinite nešto... za sebe... za svoju decu... za svoje potomke... Dokažite sebi da možete biti ljudsko biće!

VAŽNO!!! VAŽNO!!!
Pogledajte dokument na Vašoj strani. I ćutite i dalje - naravno.

Oni su odgovorni za ubijanje Pančeva: Rafinerija, Petrohemija, Azotara, Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine, SO Pančevo

Ko me plaća?
Rođen u Pančevu daleke 1963. Oženjen. Otac dva deteta. Zabrinut za sadašnjost svoje porodice i budućnost svojih potomaka. Partijski apolitičan iliti nisam član nijedne partije. Čovek rešen da pokuša da učini nešto zarad sopstvene savesti i zdravlja svih nas.

Email: egradjanin@yahoo.com

P.S. Urbano zeleno
Sajt je "zamrznut", ne znam da li se egrađanin povukao.


Vaša strana (IZBOR Urbano Z)


Sat, 12 Nov 2005 16:56:01 +0100
Videla sam pre neki dan ovu umrlicu u gradu i baš sam razmišljala ko je to uradio. Svaka čast! Jednog dana nešto će morati da se promeni ako stvarno rešimo da nešto promenimo. Pozdrav! Daca Polić
Autor sajta nije i autor "umrlice"

Sat, 12 Nov 2005 19:56:09 +0100
Poštovani, iskrena podrška vašem građanskom nastojanju da grad u kojem živite učinite zdravijim. Zahvaljujući nesebičnim istomišljenicima iz udruga građana, istina o vašem djelovanju za dobrobit zdravlja i zaštitu okoliša širi se među sve odgovorne ljude dobre volje. Čestitam na građanskoj hrabrosti i odlučnosti i želim vam svako dobro, kao i uspjeh predstojećih akcija. Hvala i na nadahnuću i poticaju za slične akcije u sredini u kojoj živim. Goran, novinar, pisac i građanski aktivista, Karlovac, Hrvatska

Sun, 13 Nov 2005 12:12:27 +0000
Dragi egrađanine, Poslao sam mejlove nekim svojim prijateljima. Mi u beogradskoj "REPUBLICI" smo voljni da medijski i na svaki drugi način pomognemo, uostalom već smo se bavili ekološkim problemom Pančeva snimivssi jedan 20-minutni dokumentarac na tu temu. Kao nekadašnjem, a rođenom Pančevcu noćne more Pančevaca su mi dobro poznate, one traju decenijama, (da li znate da je s jeseni 1969. godine, grad u jednom trenutku bio na ivici evakuacije? Pogledajte uostalom beogradsku štampu iz tog doba!) a opet ništa nije od tada do danas urađeno. Nije nama kriv NATO kako to misli mladi i uvaženi Viktor Obsust koji lagodno živi upravo na tom "trulom Zapadu" i pod NATO okriljem, već naš mentalitet, politička i ekološka neodgovornost i egoistični interesi. Krivi su Viktore sve naše Bidže, Badže i Bulidže kojih je vazda bilo, i danas ih ima i u Pančevu i u Srbiji, od kojih ste, pretpostavljam, i vi bili prinuđeni da pobegnete. Pozdravljam akciju, smisliću neki vid pomoći s moje strane, kako bi Pančevo konačno i zauvek "prodisalo". Pozdrav, Zlatoje Martinov

Sun, 13 Nov 2005 13:14:22 -0800 (PST)
Pozdrav svima! U utorak ću biti spremna za akciju. Prosledila sam informacije o akciji na novih 30ak adresa. Pančevci i prijatlji Pančevaca svih zemalja - ujedinite se! Teodora

Tue, 15 Nov 2005 10:05:57 GMT
Dobio sam link za vas sajt od Dukija i ekipe, pa rekoh da podržim AKCIJU! nisam još pregledao šta sve ima na sajtu, ali podrška je tu! Evo linkat ću vas na blogu ... po3draw!

Tue, 15 Nov 2005 13:08:25 +0100 (CET)
Poštovani, ja sam novinar Radija B92 i vodim emisiju "Uvećanje" svakog radnog dana, osim petkom, koja se bavi raznim društvenim temama. Sutra, u sredu, 16.11, voleo bih da popričamo o vašoj akciji i, generalno, o samoorganizovanju građana. Molim vas da mi se javite na mobilni telefon xxxxxxxx da se dogovorimo o svemu. Unapred hvala i pozdrav Miša Stojiljković (trebalo bi da emisija bude realizovana u ponedeljak, 21.11.2005. - bićete blagovremeno obavešteni)

Tue, 15 Nov 2005 19:18:20 +0100
Inspirisan Vašim akcijama, napravio sam mali edukativno-provokativni plakat u korist borbe za zdraviju životnu sredinu. Šaljem Vam sliku prikačenu uz ovu poruku. S' poštovanjem, Danijel "Srpska fabrika BENZENA"

Wed, 16 Nov 2005 10:02:56 +0100
Drugarice i drugovi,
Javljam vam se iz duboke ilegale, sa samo meni poznate lokacije. Drago mi je kad vidim da u Pančevu još uvek žive ljudi koji ne daju decu za vikendicu, decu za povlasticu ili decu za nalepnicu. Voleti svoje dete znači voleti svu decu, a voleti osobu sa kojom živiš znači voleti sve ljude.

Mozzda sam ja suviše star ali to ne umanjuje, da budem iskren do kraja, moju potrebu da ovo godinicima što mi je preostalo provedem sa svojim najbližima u Pančevu koje je čistije, zdravije i moralnije.

Uz drugarski pozdrav, šaljem vas na "ONO" (sajt na kome su se nalazile informacije o razvoju ekološke svesti Pančevaca, od "Zelene pege" 1988, do "Grupe građana za karbamid" i "Zelene lige" 1998, prim. Kiklop) bez čega bi svaki novi ekološki krik u Pančevu bio krik iz početka.

Drugovi i drugarice, Pančevo decenijama preplavljuju krici.


UDRUŽIMO SE - VRIŠTIMO ZAJEDNO!

U potpisu: drug Uča

Thu, 17 Nov 2005 13:54:25 +0100
Hello egrađanin, od mene možete imati samo moralnu podršku i molitvu Svevišnjem da uspete da oporavite i sačuvate Vaš grad zarad naše dece i naravno svih drugih građana koji su odavno prestali biti nečija deca. Best regards, Mira

Fri, 18 Nov 2005 23:54:29 +0100
Broj službenog mobilnog Gospodina Koste Ilića Direktora Rafinerije je 064/8880000

Sat, 19 Nov 2005 00:13:14 +0100
Kao što rekoh broj mobilnog generalnog direktora Rafinerije Koste Ilića je 064/888-000, zamenika Marina Perića 064/888-001 i nadalje kako je niza funkcija broj je za jedan veći pa možete njih upitati sve u vezi zagađenja. Zabrinuti građanin

Sun, 20 Nov 2005 08:33:28 +0300
Poštovani Prijatelju, Tačno je da se u svakoj situaciji može uraditi nešto ili ništa, međutim postoji još jedna istina: "Ukoliko nisi u mogućnosti da uradiš nešto, nemoj da se nerviraš, ionako ništa nećeš uraditi. Ukoliko jesi u mogućnosti nešto da uradiš, uradi nemoj da se nerviraš." Ti očigledno misliš da nešto korisno radiš. To je verovatno lep osećaj kada neko misli da je Revolucionar I zamišlja da je ”Crni Bombarder". Stvarnost je potpuno drugačija. Ozbiljnost ponude je jedna od osnovnih potreba na svim tržištima. Realističnost je takođe neophodna. Pa kada Ti kažeš: "Oni ubijaju Pančevo", te navedeš fabrike, Ministarstvo, lokalnu samoupravu; postavi sebi pitanje ko hrani Pančevo? Ko popravlja grejanje u bolnici, ko oprema škole…? Možda Ti misliš da njih nema onda Pančevu ne bi ni bila potrebna bolnica, a čemu bi nam služile škole? Da, to je baš Revolucionarno! To je baš raditi NEŠTO! To nešto je kao npr, kopati bunar u pustinji, a VEROVATNO znaš da tu vode nećeš naći.Tvoja akcija je upravo to, pokušaj nalaženja vode u pustinji. Mada, ukoliko ostaneš uporan nađeš naftu, e to bi već bila satisfakcija! Zato, pokušaj da okupiš ljude oko nekog plana koji može stvoriti uspeh. U ovoj priči za tebe nije uspeh da nađeš vodu, već naftu, jer rupu u pustinji nisi ni kopao zbog vode. Definisi cilj, realan I dostižan, možda je to RAD na nečemu, a ne kao sada, rad ni na čemu! Đorđe Belamarić, Consultant for Iraq Political parties program, National Democratic Institute, Iraq, Baghdad ***

Pančevac 18.11.2005 br. 4115 http://www.pancevac.com/arhiva/!4115/index4115.htm

Večernje novosti 19.11.2005. NOVA STRATEGIJA PANČEVACA - UMRLICA GRADU

Mon, 21 Nov 2005 12:56:16 +0100
Poštovani gospodine, čuo sam, na B92, za Vašu akciju vezanu za stanje vazduha u Pančevu. Čestitam na preduzimljivosti. Kao Pancevački (Starčevački) zet i čovek koji se bavi sa kompatibilnom problematikom (vodom za piće), koja je na sličnom nivou zagađenja, ali u celoj Srbiji, mislim da bi bilo obostrano korisno da se upoznamo i sarađujemo. Detalje o onome što ja radim možete pogledati.

Mon, 21 Nov 2005 19:11:26 +0100
Konačno, mislim da mi je nekako laknulo. Izgubio sam već svaku nadu da bilo ko od građana Pančeva ima hrabrost ili način da kaže šta misli a da nije u politici. Odslušah danas Uvećanje na B92. Tračak nade za našu decu bar. Pravac, smer, orijentacija, da ne lutamo kao ćorave kokoške i slušamo besramne laži odgovornih. Sada je najvažnije da pokretača ovog sajta sačuvamo. Bojim se. Velike su pare u pitanju. Prihvatam predlog za osnivanje foruma i svesrdno ga podržavam. Učešće u diskusijama na forumu bi mogao postati način okupljanja i dogovora istomišljenika. Jedna je činjenica. Dok se samo ovako pojedinačno javljamo, sasvim smo bespomoćni. Po mom mišljenju, treba da ostvarimo mogućnost organizovanja zajedničkog nastupa pa vremenom i masovnog. Tako bi postali respektabilna snaga u eventualnim razgovorima sa odgovornima, sasvim odvojeno od politike. Jedna mi "sitnica" pade na pamet. Kako bi bilo da za mišljenje o tihom ubijanju ljudi u Pančevu zapitamo zaposlene u Južnoj zoni. Dišu li i njihova deca ovaj vazduh. Vredi li zdravlje svih nas novca u obliku plate zaposlenih u Petrohemiji na primer. Možda neko od stručnjaka Južne zone može da pomogne da postojeci opštinski monitoring postane validan. Iskreno, strahujem i od mogućih havarija u tim starudijama od fabrika, a ne smem ni da pomislim šta se može desiti ako neko shvati da mi je neko bližnji neizlečivo bolestan zbog otrova koji se kreću Pančevom. Ja sam za borbu , veoma direktnu i žestoku. Svi odgovorni su do sada pokazali da poznaju i priznaju samo zakon jačeg ili zakon sile. Prestaju da lažu tek kada nemaju više kuda. Pančevci! Skupite hrabrost pre nego što nas sve potruju!

Tue, 22 Nov 2005 11:06:28 +0100
Ja sam Đurdjević Radislav, živim u Bgd, ali zagađenje Pančeva je problem i Beograda i okoline, pa samo želim da Vas pozdravim i podržim u svim akcijama koje ćete organizovati.

Tue, 22 Nov 2005 21:10:47 +0100
Ćao druškane, evo i ja bih hteo da se uključim u akciji, bilo kako. Inače, zovem se Nenad Krsteski, živim na Kotežu 1, oženjen sam, imamo dete od godinu dana koji ima astmu - ne pitaj zašto!!! Studirao sam i diplomirao mašinstvo u Francuskoj (Pariz) a imam završenu višu školu pod lepim nazivom: energija i zaštita životne sredine!!! Mislim da mogu biti od pomoći jer poznajem oblast, govorim perfektno engleski i francuski jezik i još imam kontakte u Francuskoj, tako da možeš slobodno da računaš na mene pogotovo što sam mislio da se aktivno bavim problemom zaštite životne sredine u našem gradu, jer mi svi izgledaju pomalo "kilavi", ajde čujemo se i do sledećih razgovora i akciji. Nenad sa K1.

Fri, 25 Nov 2005 20:38:25 -0500
Činjenice:
- Industrija je tu i tu će i ostati. I treba da ostane jer "hrani" Pančevo. Treba i dalje da se razvija jer je to profitabilna i bogata industrija. Znači pare ne bi trebalo da budu problem.
- Ta ista industrija truje Pančevo i okolinu. Ekološka zaštita je moguća ali je izuzetno skupa i otkida dobar deo od profita.
- Zakoni i propisi, ma kakvog kvaliteta bili, ne primenjuju se.

Predlozi:
- Industriju treba dovesti u situaciju da će deo profita ili uložiti u ekolološku zaštitu stanovništva ili da će veći deo profita potrošiti na kazne.
- Ako se industrija opredeli za plaćanje kazni, onda se one moraju namenski iskoristiti isključivo za ekološku zaštitu.
- Jedini način da se to postigne su zakoni.
- Jedini način da se zakoni poštuju, unapređuju i donose je (na žalost) politka .

I konacno dolazimo do dela ssta Vi mozzete da uradite: organizujte se i birajte samo one politiccke predstavnike kojima che ekolosska zasstita Pancceva biti jedini i iskljuccivi politiccki cilj (pristup po Katonu - Ceterum censeo Carthaginem esse delendam). Ne birajte ih što se zalažu za očuvanje Srpstva (ili bilo kog drugog naroda) već za očuvanje života i zdravlja Pančevaca. Ne birajte ih što su protiv nekoga (druge partije, nekog lika i dela, i sl.) već što su za Pančevo, za sve Vas. Ako se dobro organizujete takvi će dobiti samo par glasova od svoje porodice. U krajnjoj liniji, političari su ***** pa će prihvatiti vaše ideje i zahteve samo da bi ih izabrali. I neka tako i bude sve dok ispunjavaju zadatu reč. Ne birajte ih zato što ih volite već prema tome koliko rade za vas. Opozovite ih posle 6 meseci ako to ne rade. Do tada se informisite: saznajte što više šta je već ugrađeno u fabrike (po pitanju zaštite), šta se koristi a šta ne, šta bi moglo da se dogradi i usavrši, koliko to košta i koliko je to finansijki realno i moguće ostvariti. Prema tome, svedite svoje želje i zahteve u realne okvire kako bi ste bili zadovoljni sa postignutim. Želim da uspete. Bilo kako. Goran

Sun, 27 Nov 2005 16:10:14 +0100
Poštovani, Evo šaljem vam letak akcije GSSa, koji skupljaju potpise za tužbu protiv svih onih koji nas truju. Mislim da bi neki tekst vezan za ovu akciju trebalo postaviti na prvoj stranici, jer mislim da trebamo da se priklkjučimo i ovoj akciji. Best Regards, Ivan Đurđevac Plakat

Tue, 06 Dec 2005 22:29:56 +0100
Veliko zagađenje u Pančevu 6. decembar 2005. 15:37 Izvor: Beta Pančevo -- Danas je došlo do novog velikog zagađenja vazduha u Pančevu, pošto je zabeležen izuzetan rast nivoa sulfida u vazduhu. "Nivo sulfida dostigao je 200 mikrograma po kubnom metru vazduha, što je zabeleženo samo još jednom u poslednjih godinu i po dana, od kada postoji sistem za praćenje aerozagađenja", izjavila je za Betu predstavnica opštinskog Sekretarijata za ekologiju Biljana Miladinović. Prisustvo sulfida u vazduhu u Pančevu obično se kreće od dva do četiri mikrograma, dodala je ona. Miladinovićeva je rekla da je sekretarijat o zagađenju odmah obavestio republičkog inspektora za zaštitu životne sredine koji je otišao u Rafineriju nafte Pančevo da ispita o čemu se radi. U opštinskoj službi za obaveštavanje saopštili su Beti da im se od 12 časova javio veliki broj građana, pretežno stanovnika centra Pančeva, koji su se žalili na neprijatne mirise u vazduhu. U Sekretarijatu za zaštitu životne sredine u Pančevu nisu mogli da objasne šta bi moglo da bude uzrok zagađenja. Ovu vest bi trebalo postaviti na sajt .... Best Regards, Ivan Đurđevac

Sa sajta opštinskog monitoringa, na volšeban nacin, uklonjena su danas sva merenja sulfida!!! Ko zna odgovor?

Onima koji još uvek veruju da nas Južna zona hrani poklanjam ovaj dokument. BTW neka me demantuju oni koji imaju "precizne informacije" - kako to da se sklanjanje merenja SO2 poklapa sa startovanjem postrojenja Sulfolan (koje je ovih dana imalo havariju)? Dokument RNP


Sunday, November 19, 2006

Nezavisni sindikat policije






Saturday, November 18, 2006

Politička ekologija

AKTIVNOST KOJA NE POZNAJE GRANICE

Priredio: Nandor Duletić Ljubanović


U Novom Sadu, od 20. do 22. novembra 1998. godine, održan je skup nevladinih organizacija na temu "Politička ekologija - aktivnost koja ne poznaje granice".

"Veoma sam srećan što smo uspeli da organizujemo ovaj susret, na kome su se okupile grupe iz Slavonije i Vojvodine. Takođe se nadam da će biti i drugih susreta ove vrste, na kojima će moći da učestvuju i regioni Južne Mađarske i Zapadne Rumunije. Mi svesno težimo delovanju na regionalnom nivou, preko državnih granica, pošto se na taj način bolje mogu sagledati zajednički problemi i pronaći realne osnove za njihovo rešavanje", rekao je, između ostalog, moderator radionice gospodin Hajnc Klasen (Mirovna inicijativa iz Konstanca).

"Da bi do takvog susreta nevladinih organizacija došlo, bilo je neophodno proći dug put. Putovanje je počelo pre nekoliko godina, kada su sa jedne i druge strane granice, uprkos ratnim, humanitarnim i ekonomskim nedaćama i nerazvijenosti institucija građanskog demokratskog društva, ljudi smogli snage da krenu u stvaranje autentičnih nevladinih organizacija i razgranaju njihovu delatnost. Hod je ubrzan kada su im se pridružile i pomogle im slične organizacije iz drugih zemalja, kao što su to učinile Ured za mir iz Getingena, Friedensbruggs Basel-Leimental i Mirovna inicijativa iz Konstanca. Podrška ugledne Fondacije Hajnrih Bel bila je dragocen impuls za susret", piše u publikovanoj dokumentaciji sa ovog skupa (priredio Dragan Berkuljan - Pokret za mir Pančevo, interno izdanje Ekološkog pokreta grada Novog Sada).

Iz Vojvodine skupu su prisustvovale nevladine organizacije iz Subotice (Terra's - Otvoreni univerzitet), Kikinde (Green place), Pančeva (Grupa za ekološke akcije Pokreta za mir) i grada domaćina (Ekološki pokret grada Novog Sada), a iz Slavonije Baranjski demokratski forum, Udruženje za mir i ljudska prava Baranja (Bilje) i Ekološko društvo zeleni Osijek (Osijek).

Tokom trodnevnog rada dogovoreno je da nevladine organizacije, učesnice radionice, pristupe izradi nacrta zajedničkog projekta koji će činiti programska područja A i B Agende 21 (Agenda 21, odnosno, 21 tačka dnevnog reda), dokumenta usvojenog na konferenciji OUN u Rio de Ženeiru 1992. godine. Na to nas, uostalom, obavezuje i Konvencija o prekograničnom zagađenju. Sledeća radionica održaće se, krajem marta 1999. godine, u Slavoniji.


OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Jedan od temata radionice bile su energetske alternative. Dipl. ing. Vojin Majstorović iz udruženja Zeleni Osijek je, nakon prikazivanja video-filma "Obnovljivi izvori energije", održao predavanje o savremenim tehnološkim rešenjima u oblasti korišćenja energije sunca, vetra, vode, biomase i biogasa.

"U obnovljive izvore energije ne treba polagati prevelike nade, ali ih ne treba ni neopravdano zanemarivati. Energetski problem u dogledno vreme nije rešiv, samo pomoću njih - energija se mora štedljivo koristiti i s tim bi trebalo početi već u školi", zaključak je predavanja.

Najveći potencijal za štednju energije leži u području stanovanja. Kroz racionalnu potrošnju i odgovarajuću izolaciju, pre svega u novogradnji, značajne su mogućnosti smanjenja potrošnje fosilnih goriva (mrkog i kamenog uglja, zemnog gasa i nafte).

Kvalitetno izolovanje kuća na prostoru bivše Jugoslavije uštedelo bi energije koju proizvode četiri nuklearke.

BIOPLIN/BIOMASA
Energija iz biomase i biogasa doprinosi većoj zaposlenosti, sigurnijem i boljem životu, iako su investicije poprilične. Smanjuju se i emisije sumpor-dioksida, ugljen-dioksida i azot-dioksida, u odnosu na sagorevanje fosilnih goriva.

U Panoniji je moguće koristiti energiju sunca, vetra, geotermalne izvore, biogas i biomasu. U Vojvodini je kapacitet biomase, po službenim podacima, toliki da bi se godišnje moglo uštedeti 500.000 t nafte.


DEO TEKSTA UZ VIDEO-FILM "OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE"
Pod biogasom i biomasom podrazumevaju se oni energenti koji se dobijaju kroz biološke procese u relativno kratkim vremenskim intervalima. Od ugljen-dioksida, vode i sunčeve energije nastaje biomasa u obliku biljaka. Hemijski je reč o procesu fotosinteze. Kod sagorevanja nastalih spojeva ugljen-vodonika, dakle biomase, nastaje samo toliko ugljen-dioksida koliko je pre toga primljeno za njihovu sintezu iz vazduha i on se opet vraća u atmosferu.

Biomasa je opšti naziv za: drvo, slamu, kukuruzovinu, trsku, kinesku šindru (energetska biljka), biljno ulje, smolu, šećere (šećerna trska, šećerna repa, komina), zelenu masu (ostaci, otpaci, koštice, ljuske... ).

U Danskoj, u opštini Thorso kod Ahusta, postrojenje za dobijanje biogasa dnevno prerađuje gnojnicu iz oko osamdeset obližnjih farmi svinja i goveda, kao i organski otpad iz klanica i prehrambene industrije. Jezgro postrojenja čine dva tanka za vrenje u kojima mikrobiološkom razgradnjom dnevno nastaje 7500 m3 biogasa koji sadrži najmanje 65% metana. Gas se pročišćava i sprovodi u mali grad Thorso gde preko toplane i toplinske mreže dospeva u gotovo sva domaćinstva. Osim toga, tim gasom se pokreće i termoelektrana koja proizvodi električnu energiju kojom se pokriva godišnja potreba za strujom u 2400 domaćinstava. Otpaci nakon biološkog vrenja iz uređaja za biogas su bez mirisa i mogu se za vreme vegetacionog perioda izneti u polja kao gnojivo. Na taj se način u mnogo manjoj meri koriste štetna veštačka đubriva koja sadrže nitrate. U Nemačkoj izgrađeni kapaciteti za biogas zamenjuju tri velike nuklearne elektrane.

Drugi primer za iskorištavanje biomase je toplana u podruccju Sulzbach-Rosenberg. Ovo postrojenje započelo je rad u lipnju 1995. godine i u njemu sagorevaju slama i otpaci drveta dobijeni sečom šuma u posebno pripremljenom i usitnjenom obliku. Jedna tona tog materijala za sagorevanje sadrži energije koliko i 400 litara lož-ulja. Slama koja se koristi gajena je kao energetska žitarica. Novonapravljena mašina uzima slamu, secka je, suši i prerađuje u palete (eng. pallete = kuglica). Postrojenje, po potrebi, spaljuje i otpad.

Palete predstavljaju koncentrat biomase, a u toplani služe kao gorivo za zagrevanje i proizvodnju pare. Para pokreće generatorske parne turbine koje godišnje proizvedu oko 22.000 megavat sati električne energije, a ta je energija dovoljna za 7500 domaćinstava. Jedan deo pare odvodi se iz turbine u toplovodnu mrezzu Sulzbach-Rosenberga.


Kulturbunt, Broj 0, januar 1999, Pančevo
B5 format, 32 strane, tirazz: 500
Konceptori: Nandor Ljubanović i Aleksandar Weisner




Friday, November 17, 2006

Deci smrt, mafiji profit

Aleksandar Weisner


U glavama priprostog naroda državice u raspadanju, ekologija, kada o njoj razmišljaju, izgleda kao jednostavan grafički prikaz sublimacije precrtane cigarete i zdravog, rascvalog cveta. MANJE PUŠENJA, VIŠE CVEĆA. BACAJTE ĐUBRE U KANTU. Konačan domet ove primitivno-ekološke svesti jeste rak u plućima, ili oličenje životnog motoa radnika pančevačke industrijske zone: ŽIVIMO KRATKO, ALI BOGATO!?

PRIMER PRVI
Tokom proslave svetskog Dana zaštite životne sredine, terajući besmisao programa proslave koji je osmislila opštinska vlada Pančeva do kraja, vaspitačice su najčešće decu kostimirale u fabrike. Deca su na sebi imala kartonske kutije ofarbane kao zid od cigala, a na glavama visoke kape - fabričke dimnjake. Iz dimnjaka je provirivalo cveće.

PRIMER DRUGI
Nakon što su shvatili besmisao izgradnje nuklearne elektrane, iako dopola završene, Holanđani su konačno odustali od samouništenja i u istom prostoru u kome su ranije planirali reaktor, skladište, kontrolu procesa... napravili su trgovački centar i zabavni park.

PRIMER TREĆI
U pokrajini Rur (Nemačka), bivšem centru teške industrije, gde su se ogromni rudnici uglja nalazili i na 2000 metara ispod zemlje, a najveće visoke peći na svetu iznad zemlje, danas su bivša plinska skladišta pretvorena u muzeje, a nekadašnji odvodni kanali zagađene vode u čista veštačka jezera po kojima plove solarni čamci. Bazeni za prečišćavanje industrijskog toksičnog otpada sada su plivališta... Kuće ponovo grade od cigle, izoluju piljevinom, parket stavljaju od bambusa, unutrašnjost osvetljavaju pokretnim ogledalima, farbaju vodenim bojama... Frajburg je danas glavni evropski grad solarne energije i bioarhitekture. U ovom gradu taksi vozila imaju solarne ploče, dakle kreću se zahvaljujući sunccevoj energiji. U gradu Botropu najveća fabrika za prečišćavanje vode pretvorena je u ogroman zabavni park sa mnogo biciklističkih staza i staklenih bašti. Zahvaljujući pasivnoj energiji i pravilnoj izloženosti sunčevoj svetlosti, u Gliksburgu, gradu na granici sa Danskom, i usred zime u staklenim baštama uspevaju tropske biljke, a da se pri tom ne potroši nijedan vat struje. Sasvim solidne kuće građene su čak i od presovanog sena koje je potom oblepljeno malterom.

PRIMER ČETVRTI
Nakon što u vazduh Pančeva za godinu dana Petrohemija, Rafinerija i Azotara izbace 18.457 tona sumpor-dioksida, 7.920 tona azotovih oksida, 1.978 tona amonijaka, 483 kilograma žive, 192 tone hlora, 308 tona etilenhlorida, 821 tonu vinilhlorid-monomera... sada se gradi Karbamid 2 koji će asortiman otrova dodatno povećati. Svaka čast, Pančevci. Vi znate kako sebi i svojoj deci da obezbedite preranu smrt, a kineskoj i domaćoj mafiji profit.


Kulturbunt, Broj 0, januar 1999, Pančevo
B5 format, 32 strane, tiraž: 500
Konceptori: Nandor Ljubanović i Aleksandar Weisner


Thursday, November 16, 2006

REVKOM BR. 9

Grupa građana "ZA KARBAMID"

ZELENI U CRNOM ILITI UŠO (N)EKO U PANČEVCE***


Savezni sekretar za informacije svojevremeno je rekao: "Građani Jugoslavije su preinformisani". Isto se može reći i za Pančevce kada su u pitanju aktivnosti ekomanijaka. GGZK pažljivo prati i analizira stanje u lokalnim medijima. Kada se uzme u obzir kompletna delatnost tih medija, oglasnih stubova, razgovora u parku i autobusu, i glasina kao najopasnijih - nedvosmislen je zaključak da su Pančevci preopterećeni tzv. eko-temama. Naime, mediji vrše neprestani ekocid bombardujući Pančevce info-eko-đuladima. Izdvajamo jedino "Pančevac" koji vodi najispravniju uređivačku politiku, politiku od koje se živi - najviše prostora zauzimaju mali oglasi i umrlice.

Za neverovati je sa kojom pretencioznošću pojedini mediji iznose u javnost podatke o zagađenjima, kao što su na primer ona koja se odnose na količinu zagađenja kojima su Pančevci izloženi za godinu dana: 18.457 t sumpordioksida, 7.920 t azotovih oksida, 2.823 t amonijaka, 0,483 t žive, 192 t hlora, 308 t etilen-hlorida, 821 t vinilhlorid-monomera, 2.892 t prašine... Na svu sreću mediji nemaju podataka o tome koliko se u vazduhu koji udišemo nalazi kancerogenata i bojnih otrova kao što su benzen, fozgen, butadin.

Posebna priča je način na koji pojedinci iz eko-pokreta infiltrirani u strukture lokalnih medija indirektno zloupotrebljavaju prostor javnih glasila, a direktno zavlače ruku u džep svakog građanina Pančeva ubeđujući ih da je njihov pravi interes svež vazduh. Kao da se živi od vazduha, a ne od para.

Sve su to razlozi zbog kojih će GGZK podržati eko-pokret koji upravo osniva SO Pančevo. Ideja nije nova, ali nikada se nije bilo bliže cilju. Večiti problem finansija rešen je pokroviteljstvom Svetog Trojstva Južne industrijske zone (Rafinerija, Petrohemija, Azotara), uz nemala sredstva potomaka Konfućija i Bude - kineskog državnog kapitala. Sigurni smo da će eko-pokret SO Pančevo namenski koristiti sredstva tokom akcija sadnje cvetnog materijala, kampanja protiv pušenja, oštrenja nabadala za sakupljanje papira i organizovanja novih tribina iz beskonačnog ciklusa "Štetan uticaj zdravog vazduha na Južnu industrijsku zonu". GGZK, uvek spreman na saradnju, nudi ono što je najvrednije - obilje ideja.

Drugarice i drugovi iz Opštine, ne ustežite se da nas kontaktirate.

GGZK (jun, 1998)


***Sredinom juna "Pančevac" je od GGZK naručio tekst na temu "Koliko su Pančevci informisani o radu ekoloških grupa". Nakon što je GGZK dostavio tekst redakciji, glavna i odgovorna urednica je objavljivanje istog uslovila otkrivanjem Učinog identiteta uz fotografiju Uče, lidera GGZK, bez maske.

Kao znak oproštaja i opomene GGZK je drugarici urednici (Srbijanki Ivković) poslao buket od dvadeset ruža.






Wednesday, November 15, 2006

Hoćemo vazduh, hoćemo život


Višedecenijsko zagađenje Pančeva se nastavlja. Sinoć smo imali povećane koncentracije benzena i sumpora. Šta smo imali unazad tri decenije, ne zna se, vidi se po broju obolelih od kancera, vidi se po disajnim problemima kod dece, vidi se po alergijama.

"Pančevo je, kao grad, pogrešnim političkim odlukama žrtvovan još sredinom pedesetih, kada mu je namenjena uloga prestoničkog radničkog predgrađa."
"Zelena PEGA" - Prilozi za ekološki dosije Pančeva, 1988.

"Za dvadesetogodišnji period merenja, kada je na području teritorije grada bilo deset mernih mesta, Pančevo je spadalo u red značajno zagađenih gradova - 167 dana godišnje vazduh u gradskom području bio je zagađen znatno iznad zakonom propisanog maksimuma."
"Grupa građana za karbamid", 1998.

Ko je šezdesetih i sedamdesetih ukazivao na pogubnu ekološku situaciju u Pančevu proglašavan je ludim. Ko je osamdesetih ("Zelena pega") ukazivao na katastrofalno ekološko stanje bio je protiv komunizma, a ko se devedesetih ekološki angažovao ("Pokret za mir Pančevo") bio je protiv srpstva, Kosova, a na strani mrskog Zapada. Sankcije i NATO kampanja zaustavile su rad Hemijske industrije Pančeva. Radost je kratko trajala.

Hemijska industrija Pančeva je vlasništvo države Srbije. Država Srbija, izgleda, bez ubijanja ne može: urbocid, genocid... ekocid. Država Srbija nije država ni Srba ni "ostalih": Srbija je u vlasništvu krvopija tajkunskih kojima legitimitet daje ONAJ parlament i ONA vlada, pružajući školski primer silovanja razuma. Tradicija se nastavlja, biti političar u Srbiji i dalje je najsramnije što može ljudsko biće sebi da dozvoli. Srbijanske političare "krasi" potpuno odsustvo humanosti.

Dešavanja u Pančevu su ubistvo sa predumišljajem. Žitelji Pančeva vide "vazduh" koji udišu. Nismo ubijeni sinoć, umiremo ubrzano godinama. Kad će prestati bitke za teritorije, a početi briga o čoveku?


P.S.
Na ulasku u Pančevo dočekaće vas bilbord
(postavljen o trošku građana):

To je čista laž.

Istina je:


autori: Kiklop, Mileta, a izgleda i Peca


Tuesday, November 14, 2006

Terapija SLIKOM No 983


Smrt lično i njena kuća.
Omoljica, selo pored Pančeva


by Kiklop



Monday, November 13, 2006

Dijalog o fašizmu


Mawena: "Tata, danas je Dan pobede nad fašizmom."
Kiklop: "Jeste."
Mawena: "Kod nas se to ne obeležava?"
Kiklop: "Slabo."
Mawena: "Da li to znači da kod nas fašizam nije pobeđen?"
Kiklop: "Izgleda da nije."



Sunday, November 12, 2006

Terapija HRANOM No štrudla




Draga napravila štrudlu



Saturday, November 11, 2006

Proslava Pecinog rođendana u našem domu





Kulturbunt
za peca
Više mogućnosti
17:55 (prije 0 minuta)

Eto, dok smo mi slavili tvoj rođendan uz dve flaše sosa od paradajza, Sinko je pičio igrice, Mawena vozikala rolere po stanu, a mama-baba-svekrva Njegoš je primala tv program intravizuelno :)

Da si ti nama-vama-svima-sebi jesi :)

I, da zaključimo sa nekoliko srpskih izreka (tom I):

Pod D... Dobar čovek:

- Dobar čovek - gotova luda.
- Dobar čovek, magarcu brat.
- Dobar čovek svud pogine.

Pa, budi dobar :)



Friday, November 10, 2006

B(l)og B92 (za oko mi zapalo)


Iz osvete su svi srpski zločini, a ovi drugi zločini su planski, sistematski i osvajački.
Zitomir

Prijatelju, ti si lud i biće ti sve gore.
FeistyKit

Od marksističke ćelije do isposničke kelije u 100 lakih koraka.
Refile

Kada bih dobio pare na loto-u, napunio bih olimpijski bazen sarmama.
Vodzo Modzo

Ja podviknem na svoju ćerku ali bih zbog nje zubima klao.
Veselin

Znate da sam ja pobornik umerenog govora, ali ovde ne mogu da se bavim nepotrebnim razvodnjavanjem. Mislim da svi razlikuju vernike i/od SPC.
Tanja Jakobi

Kada sam prvi put otišao u SAD, 1987. godine, moj prvi utisak je bio - strašno bogati Sovjetski savez.
SasaM

Inače, meni je super u USA. Slažem se, i mene nervira mnogo toga (već spomenuto) ali okean, plaža, sunce, milina. Da plaćam vazduh koji dišem, plaćam. Ali ako me pitate da li uživam, uživam.
Kolos sa rodoslovom

Vi koji ste od izgovora da ništa ne uradite za budućnost države napravili umetnost???
Cika Miloje

Luda sam što sam glupa pa uvek ispadnem blesava.
Larina

Glasao sam za. Nije mi bilo lako.
Cyvan

Jako teško pitanje koje me, priznajem, nateralo na razmišljanje.
Srđan Kusovac

Sami ćete sebi neki malignitet stvoriti od tolikog jeda.
Dejan Stanković

Jedan prosečan psiholog bi na tvoje komentare odgovorio jednostavno: "Ti si sve što mrziš".
Sabi

Jel sam smišljaš ove gluposti ili ti neko pomaže?
Bigmouth



Thursday, November 09, 2006

Performans: Strogo zabranjeno





izveli: Larisa Ackov i Mileta Mijatović
mesto: Nova Misa, Pančevo

Natpis na tabli "Strogo zabranjeno bacanje smeća"
prepravljen u "Strogo zabranjeno sađenje cveća".

Dok je promena natpisa bila u toku, prišao im je
postariji žitelj Nove Mise uz reči:
"Aman, taman sam ih navikao da ne bacaju smeće,
a sad moram da ne sade cveće!"


Wednesday, November 08, 2006

Peca Pan slavi rođendan

Rođendanska pozivnica
Ulaz: Slobodan

Svi u Regenzburg





Tuesday, November 07, 2006

Jebiga, samo nam bog pomoći može

odnosno, da je Pera na vreme otišao u crkvu do svega ovoga ne bi došlo


Jeromonah Jovan Ćulibrk, jedan od čelnih ljudi izdavačke kuće “Svetigora” koja je pod okriljem Crnogorsko-primorske mitropolije, najavio je “zanimljivu ploču, odnosno, CD stihova vladike Nikolaja Velimirovića u izvođenju poznatih beogradskih rokera”. Pominju se Cane iz “Partibrejkersa”, Maks iz “Bjesova” (bend iz Gornjeg Milanovca) i “njima slični” (“Blic” - “Pop generacija u službi Hrista”). Iz nezvaničnih izvora stižu informacije da su “njima slični”: “Darkvud dab”, Krstić i Šaper, “Anastasia” (iz Skoplja) i možda Vlada Divljan.

Reč je o tekstu koji najavljuje “neuobičajenu kombinaciju”, projekat “Iznad istoka i zapada”. Na naslovnici pomenutog najčitanijeg dnevnika u Jugoslaviji, levo od fotografije jeromonaha, piše “I rok muzika u službi Hrista”. Desno od jeromonaha Ćulibrka, Arnold Švarceneger naslonio bradu na stisnutu pesnicu i poručuje: “Svoj uspeh dugujem feminizmu”. Glumac nabildovanih mišića i jeromonah nabildovanog duha na istoj strani.

TO JE TAKO LAKO
U svom poslednjem filmu Arnold pobeđuje sotonu, a naivni novinar pita: “Verujete li u njegovo postojanje?” Švarceneger je kratak i jasan: “Verujem da postoji Bog i, samim tim, verujem da postoji i sotona.” Odlično! Da se carstvo zla smanjuje, a carstvo dobra povećava, govori činjenica da se i pravopis uključio u borbu protiv “sila mraka”: Bog se piše velikim, a sotona malim slovom. Još samo da se miš posla prihvati...

UCRKOVLJENJE JEDNE GENERACIJE
TO JEST, ROK-EN-ROL RETARDACIJA
“Projekat je počeo”, objašnjava jeromonah Jovan Ćulibrk (ex rok-novinar Neven Ćulibrk, videti “Ritam”, primedba autora), “kao zamisao mitropolita Amfilohija”: “Od njega je potekla ideja da se uzmu pesme vladike Nikolaja, ohridsko-žičkog episkopa, i da se obrade, uslovno rečeno, na savremeni način. Vidite, od pravoslavnih naroda samo su Srbi imali kreativnu percepciju savremenih tokova... Ploča jeste na neki način ispovedanje vere, odnosno ucrkovljenje jedne generacije”.

Jeromonah Jovan Ćulibrk (kao Neven Ćulibrk završio je književnost u Zagrebu) u “Video-nedeljniku” (VIN) tvrdi: “Niko nema kreativnu percepciju pop-kulture kao srpski narod... Radio-Svetigora svojim signalima vraća prvobitnu čaroliju radija”. Bilo je reči i o dve Amerikanke koje su sa grandža prešle na pravoslavlje. Piter je na to rekao: “Nisam znao da je pravoslavlje muzički pravac?!” Svaki vernik Srpske pravoslavne crkve trebao bi da se zabrine zbog priče koju je ispričao jeromonah Jovan: “Ispod Teslinog tornja na Long Ajlendu, simbola služenja svetu, pojavili su se svojevremeno i ratnici iz filma 'Ratnici podzemlja' Voltera Hila”.

PRAVOSLAVNI POP
PRAVOSLAVNI ROK
PRAVOSLAVNI DOP
Jovan Ćulibrk objašnjava “da je pop kultura nastala kao pobuna što se zapadni svet izmenio” i dodaje da se cela priča o roku “završila pre 20 godina, i jedino je ovo (CD stihova N.V., primedba autora) što je moglo još da mu se dogodi”. Da se čovek prekrsti. Normalno, u projektu “Svetigore” učestvuju oni “koji su istinski buntovnici, a ne biznismeni poput Madone i U2”. Pop-rok Jovan “seče svojim pravednim mačem”: “Tamošnji buntovnici, od naizgled pravih ideologa, za kratko vreme su postali profiteri - od svog bunta napravili su novac”.

MOLITVA
Cane iz “Partibrejkersa” je nadahnut, on je od 1995. godine “počeo neki drugi život da živi”: “Zamisli, iz totalne divljine zvane rok-en-rol ulaziš u religiju, i to našu, koja je od postanja ista”. Cane je “svestan opasnosti”: “Uvek ima ponuda od strane đavola, tvoje je da pristaneš ili ne”. Cane se ježi: ““Mogu samo da zamislim kako je onima koji prodaju dušu da bi stekli svetsku slavu”. “Partibrejkersi” su, po Canetovim rečima, našli pesmu vladike Nikolaja koja je totalno u njihovom fazonu, i uradiće je “u ritam i bluz stilu”: “Unutrašnja muzika te pesme odgovara muzici koju sviramo”.

OGREZLI U MITU
Koristeći Kosovo “ogrezlo u mitu” kao nerešen problem unutar Srbije i Jugoslavije (kako rešiti mit!?), Srpska pravoslavna crkva se “ponudila kao uporište tradicionalne nacionalne sigurnosti i središte nacionalnog života, potvrđeno vekovnim iskustvom, kao jedina institucija koja nikada kroz istoriju nije izneverila Srbe. Ideološku osnovu takvog delovanja čini sinteza učenja Nikolaja Velimirovića i Justina Popovića. Nema crkvenog časopisa koji od polovine osamdesetih u svakom broju ne objavi neki tekst iz pera jednog od dvojice trajnih uzora i modela novije srpske duhovnosti, ili natpis o njima”. O Evropi je Nikolaj mislio kao o velikom zlu kojeg se treba čuvati, i srpskom narodu poručivao: “Evropska škola odvojila se od vere u Boga. U tome je njeno obraćanje u trovačnicu, i u tome je smrt evropskog čovečanstva. Nikad u neznabožačkim kulturama nije se nauka odvajala od vere, iako je vera bila pogrešna i glupa... Zato, braćo moja, ne slušajmo one koji viču: u ime kulture, ili u ime nauke, ili u ime progresa. To je sve ubica satanski... Neka ustanu pravoslavni narodi i budu trubači jereticima da se povrate ka istini i poštenju”.

“SLOBODA I SPAS”, POGLAVLJE OSMO
“Ima vremena - i ona podugo već traju kod nas - kad je legenda važnija od stvarnosti... Malo ko mari za Nikolajevo otvoreno svrstavanje uz Nedića i Ljotića (oslobođen je iz Dahaua na njihovu intervenciju), zanemaruju se njegove neskrivene simpatije za Hitlera izražene još 1937. u poznatom predavanju o nacionalizmu svetog Save... U logoru Dahau - iza tamnih rešetaka, kako sam Nikolaj kaže - on je pisao svoje propovedi sa jasnim antisemitskim akcentima i imao je tretman koji nikako ne upućuje na neko mučeništvo... Sve u vezi sa Velimirovićem se smišljeno predimenzionira, pa se slično postupa i s njegovim navodnim antikomunizmom... Jer ako sutra, kao što izgleda - stoji u jednom njegovom zapisu - komunizam prizna veru i odrekne se bezboštva u svom programu, mi nemamo ništa protiv komunizma i uopšte protiv njegovog političkog programa... Velimirović je bio rečiti propovednik-demagog koji u svojim besedama, kao i knjigama uopšte, sve zamenjuje velikim opsenarstvom simbola i signala." O Velimiroviću se govori kao o filozofu, iako “ni najpažljivije čitanje njegovih spisa ne otkriva ne samo trag nekakvog sistema, već ne pokazuje ni da je pisac imao neku dublju filozofsku kulturu”.

NAJUMNIJI OD SVETOG SAVE
Postupak proglašenja Nikolaja Velimirovića (1880-1956) za sveca otpočeo je 1985-86. godine. Prilikom proslave prve slave “Glasa crkve”, marta 1986, ikonama na oltaru crkve dodata je i ikona sv. vladike Nikolaja. Ima esejista koji “u svojoj duhovnoj bezazlenosti tvrde da je Velimirivić mislilac koji je imao odgovore za sva vremena pa i za naše vreme”, da "od Svetog Save do danas nijedan Srbin nije ostavio za sobom tako blistavo delo kao Vladika Nikolaj", to jest “da je Nikolaj najveći učitelj Srba, posle Svetog Save”.

BEZ PREMCA U “IĐENJU ZA ŽELJAMA MASE”
Nikolaj je “novi srpski apostol i prorok čija je najveća vrlina u tome što je pisao za prost narod, pri čemu je ostajao celinom svog dela predubok i preširok.” Za Amfilohija Radovića dileme nema, može se biti samo s Nikolajem ili protiv njega, a moralo bi mu biti poznato “da nijedan Grk to nije rekao za Sokrata ili neki Nemac za Hegela”.

“Nikolaj je manje svetac i apostol ('Razvitak filozofije u Srba', primedba autora) a više eruptivni osvetnički duh, čija skeptička priroda rastače ne samo veru, već i umetnost i moral jer on u svom delu propoveda surovost, gnev, krajnju sumnju kao tipični provincijalni pravoslavni ideolog sa svojim iracionalističkim aktivizmom”. Simptomi “ruskog, crno-crvenog pravoslavlja koje je negacija svega onoga što je hrišćanstvo značilo u toku dva milenijuma”.

ŠTA O PROGLAšENJU NIKOLAJA VELIMIROVIćA ZA SVECA MISLI PATRIJARH PAVLE
"Ne ide. Suviše je rano. Ima još živih koji ga pamte. A pušio je. Kako može svetac da puši?”

OGREJMO SE
Jovan Ćulibrk priča o značaju CD-a stihova vladike Nikolaja Velimirovića: “Vidite, on nije isceljivao fizičke boli ni telesne rane, ali njegove rečenice i misli isceljivale su dušu. I ova nova generacija treba da se ogreje na tom izvoru”. Dok se ne pojavi CD prisetimo se “rečenica i misli” N. Velimirovića:

1. “Pravoslavna vera najveće je čudo u istoriji roda ljudskog”.
2. “Naše omladine dužnost je da peva i radi. Teško omladini koja ne peva i teško omladini koja ne radi”.
3. “Život sa hrišćanskog gledišta je u osnovi optimistička tragedija”.
4. “Groblja u ovoj zemlji služe kao ponos narodni, kao izvor nadahnuća i, ako hoćete, kao tapija države!”
5. “Svet našeg vremena pun je nametljivaca koji žure da rade, da predlažu, da uče, da organizuju”.
6. “Od pamtiveka vuci kolju jaganjce, a nikad nijedno jagnje nije zaklalo vuka, pa ipak je u svetu više jaganjaca nego vukova”.

NASLEDNICI DVANAESTORICE I JUDE
Episkopski stepen (čin) je najviši u pravoslavnoj Crkvi, jer su episkopi neposredni naslednici apostola. “Veronauka u kući”, podnaslov “Pravoslavna verska čitanka”, na 195 strani objašnjava: “Episkop (od grčke reči epi=nad i skopeo=gledam, dakle onaj koji nadgleda) ima punoću sveštene blagodati i vrhovni je starešina sveštenstva i verujućeg naroda, glavni učitelj vere i morala i njemu pripada prvenstvo u vršenju bogosluženja i Svetih tajni”. Episkop je i neprikosnoveni upravitelj poverene mu crkvene oblasti - eparhije. Kandidat za episkopa mora ispunjavati sve moralne i ljudske kvalitete.

Srpska pravoslavna crkva je podeljena na eparhije. Svi eparhijski i vikarni arhijereji Srpske crkve nose titulu episkopa, osim tri eparhije “koje nose naziv mitropolije, pa shodno tome i njihovi eparhijski arhijereji imaju titulu mitropolita”.

GLAVNI UČITELJI VERE I MORALA
Mitropolit Amfilohije (v. Radović Risto, “Ko je ko u Srbiji 1995.”), mitropolit crnogorsko-primorsko-skadarski, redovni je profesor Bogoslovskog fakulteta Srpske pravoslavne Crkve u Beogradu od 1976. godine. Članovi Udruženja književnika Srbije, januara 1985. godine, postaju Atanasije Jevtić, Irinej Bulović i Amfilohije Radović, trojica najuglednijih teologa-monaha. Podgorički “Monitor” u tekstu “Kletve umjesto blagoslova” (nadnaslov “Vrijeme inkvizicije: Amfilohije Radović”) prenosi reči starog Cetinjanina: “Prvo su došli Amfilohijevi popovi, pa Miloševićevi topovi”. Čuveni arhitekta i humanista Bogdan Bogdanović”, žrtva Miloševićevog režima, zgranut nad činjenicom da se Amfilohije (kao i mnogi iz Srpske crkve) ne bavi crkvom već politikom, rekao je: “Secite vi meni obe noge ako taj Amfilohije veruje u Boga”.

Mitropolit Amfilohije otkrio je šta je predsednik Klinton radio prošlog leta: “Klinton se prošlog leta iživljavao nad ostacima jednog zaklanog naroda”.

SLUŠAJTE UČITELJA - PRVI DEO
“Služi na čast Miloševiću i vodećim ličnostima Republike Srbije, što su shvatili u jednom momentu interese srpskog naroda... To što je započeto, ako se produži, onda će to uroditi izuzetno bogatim plodovima”, izgovorio je Amfilohije Radović 1990. godine.

“Još 1991. godine Amfilohije je tvrdio da su političke stranke uvezene među Srbe sa Zapada, da se sve mora rešavati populistički iz glave cijelog naroda, što jednostavno nije tačno i što je kao shvatanje bilo anahrono već krajem XVII veka.”

Na pitanje da li Mladić i Karadžić treba da idu Hag Amfilohije Radović odgovara: “Onda u Hag može i sveti Petar Cetinjski”.

GRADIMO HRAMOVE!
“Svaka religija koja brine za duše ljudi, ali ne i za pustoš i bedu u kojoj žive, za ekonomske odnose koji ih guše i socijalne uslove koji ih parališu, mrtva je i neplodna kao prašina”, rekao je Martin Luter King na početku autobuskog bojkota u Montgomeriju.

BABY FACE KILLER ILITI “SMRTONOSAC ARKAN”
Svi “vrapci na granama zemlje Srbije” znaju da Arkan, “pravoslavni ratnik”, nije mrtav: on samo spava uz Marka Kraljevića (u onoj pećini) i obojica će se probuditi kad srpskom narodu bude najteže.

Svojevremeno je Arkana, prilikom pljačke u Frankfurtu, vlasnik zlatare udario u glavu metalnom kasom: “Iako je i tada uspio pobjeći, udarac je na njega ostavio trajne posljedice, jer nikada više nije uspio izgovoriti dvije rečenice bez dužih pauza”. Ne dugo zatim mašinerija Državne bezbednosti Slobodana Miloševića “napravila je plan prema kojem je srbijanska kriminalna ološ dobila zadatak da komanduje podzemljem na ratištima ex Jugoslavije”. “Stara dobra vremena”, Arkan je “tražio tri miliona maraka za osvajanje Goražda”, a bilo je, istina, i onih koji su to hteli da učine besplatno. Jevrem Brković o njemu piše kao o “monstrumu zvani Arkan”. Željko Ražnatović verno je pratio Slobodana Miloševića sve ove godine kao “pas rata”.

AMFILOHIJE I ARKAN
Mitropolit Amfilohije puštao je Arkana da pod oružjem prisustvuje službi Božjoj. Normalno, ne bez objašnjenja: “Ko je video Crnogorca bez oružja” i pitanja: “Ko bi mogao da razoruža Crnogorca?”

Na Arkanovoj krsnoj slavi, Nikoljdanu (Beograd, 1999), bilo je gostiju iz vrha zvanične srpske politike i Srpske pravoslavne crkve: “Nije ostalo neprimijećeno prisustvo (u čelu trpeze) Njegovog preosveštenstva mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori, gospodina Amfilohija Radovića”.

DUHOVITE VLADIKE
Arkan je patrijarha Pavla proglasio svojim “vrhovnim komandantom”, a “oko toga” su se vladike u Patrijaršiji šalile oslovljavajući Patrijarha “kao Arkanovog komandanta”. I sam je stari patrijarh imao razumevanja za Arkana: “Taj mladi čovek je verovatno samo mislio da treba da se rukovodi duhovnim, evanđeoskim principima”. Arkanovu problematičnu biografiju pljačkaša banaka, egzekutora UDB-e i osumnjičenog za ratne zločine Patrijarh Pavle pojašnjava: “Znate, ima ljudi koji su u stanju da snagom volje prevaziđu svoje nedostatke. Crkva pozdravlja pokajanje i preobraćenje: to je osnovna crkvena dogma”. Vau!

SRBOFOBI
Mirjana Stefanović pišući “O stidu” (“Intelektualci i rat”) kaže: “Poglavice Zulu-plemena ograđuju se od metoda naše borbe za spas srpstva!... Ne želim da mešam svoju krv sa krvlju Arkana i Šešelja, ni preko krvne plazme, i tu, priznajem, iako Srpskinjica, postajem Srbofob: takvih se Srba bojim, plašim i strašim, i svaki liberalni Mongol, Hrvat ili Čileanka meni su miliji i draži!”

CANE I NAJBOLJI DRUG
iliti izmi i skotizmi
1. Na novinarsko pitanje kakve veze ima rok-en-rol sa Bogom, Cane odgovara: “Kako da nema, pitaj Litl Ričarda!”
2. “Slabi smo i treba nam najbolji drug, a najbolji drug nam je Bog. Ne pada mi na pamet da prizivam đavola da bih napunio Taš”.
3. “Ja živim da bih živeo, živim da bih služio, imam Gospodara svog. Nemam razloga da bežim u beli svet... U toj životnoj buri mi smo u čamcu i pazimo da se ne prevrnemo”
4. “Najveća umetnička - ili bilo koja druga dela - dela su nadahnuta Bogom. A Bog nas je stvorio. Mnogi hoće da nas ubede da smo nastali od majmuna. To je skotizam...”

HIPNOTIZERI I HIPNOTISANI
Na omotu jedne od “Partibrejkers” kompilacija piše: “Rok-en-rol je večan dok su mu deca verna. Hvala Bogu na putu.” Završne reči IV Otadžbinskog kongresa SRS bile su: “Srbija je večna dok su joj deca verna. Živela velika Srbija”. Daleko je otišao i kompozitor Sanja Ilić: “Vi sa muzikom možete da kažete mnogo toga, čak i ono što se ne sme. Možda sam i ja rekao nešto što se ne sme, ali to niko ne zna, osim mene”.

THE END KRAJA
Da je bolest prekrila Srbiju, kao Karpenterova “Magla”, potvrđuje podatak da su, uprkos iskustvu sa Miloševićem, “nacionalizam i verski zanos i dalje dve glavne odrednice ne samo prosečnog Srbina već i značajnog dela srpske omladine”. “Osvešćeni deo studentske populacije” i opozicioni lideri, “građani još uvek Savezne Republike Jugoslavije, u kojoj više od trećine državljana ne pripada istoj naciji, mole boga da sačuva srpskog kralja, srpski rod...” Biti drugačiji od ostalih po svaku cenu, moto je, ako je cena razum - tim pre. Građanske snage i alternativa “margina su margine”, da parafraziram Marijana Ogrinca. Ima i zadovoljnih. Za Caneta postoji nešto što svetli u svetu, a to je “povratak vere u Boga”. Većina mladih je, po Canetovom mišljenju, odlučila da se okrene Bogu, “a to je najvažnije”.

NISMO ANEMIČNI. IMAMO ANEM.
Pod sloganom “Nije srpski ćutati”, tzv. najbolji beogradski bendovi (“Darkvud dab”, “Sanšajn” i “Kanda, Kodža i Nebojša”) svirali su u nekoliko gradova u unutrašnjosti Srbije u organizaciji ANEM-a. Koordinator ANEM-a Dragan Ambrozić zaključuje da su “Darkvud dab možda najinteresantnija grupa u ovoj zemlji”, da su sve tri grupe “na samom vrhu pop kulture u Srbiji” i da je ova akcija “praktično započela koncertom koji je Radio B92 organizovao povodom donošenja Zakona o informisanju 1998. godine, a članice ANEM-a su smatrale da je potrebno skrenuti pažnju na pojačan pritisak koji trpe nezavisni mediji”.

“Nije srpski ćutati”, šta to znači?!

PRIČAJMO O STVARIMA KOJE SE PODRAZUMEVAJU
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je, 1948. godine, Opštu deklaraciju o pravima čoveka “kao opšti ideal koji treba da postignu svi narodi i sve nacije”. Deklaracija Ujedinjenih nacija o pravima čoveka je “najplemenitiji zakon donet u istoriji čovečanstva. Od pet milijardi ljudi, koliko nastanjuje planetu Zemlju, zavisi da li će taj zakon biti utopija ili realnost. Vi ste jedan od njih”.

čLAN 1.
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.

čLAN 2.
Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašeni u ovoj deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili svakog drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti...

DUHOVNOST - MAGLOVITA SINTAGMA
Dejan Vučetić pevač i tekstopisac benda “Darkvud dab” otkriva: “Moram reći da se dosta inspirišem i delima svetih otaca, Nikolaja Velimirovića na primer... Mislim da moji tekstovi jesu pomalo hermetični, jer su oni na kraju krajeva okrenuti meni, odnosno nekoj sili koja prožima sve - Bogu”.

U zemlji u kojoj su moral i razum grob do groba može se u “ozbiljnim novinama” (“Vremenu”, primedba autora) pročitati: “Rok-en-rol je očito krajem devedesetih doživeo evoluciju i suočeni smo sa činjenicom da je pitanje duhovnosti daleko interesantnije pitanje za stvaraoce nego što je to slučaj sa bilo kojom drugom tematikom”. Izjava Martin Luter Kinga ne dopire do mozga eminentnih beogradski rokera, a o Radomiru Konstantinoviću da i ne govorimo: “Duhu palanke je strana svaka novina, kao što mu je strana refleksija, odnosno palanci je tuđ i sam duh koji se u njoj zamenjuje maglovitom sintagmom duhovnost kojom se proroci-ideolozi najčešće i služe jer je jedna neobična smeša sumnjivog hrašćanstva i nikada do kraja neprevladanog paganizma”.

NEMA NIČEGA. ZAR JE TO MALO?
Od pripadnika “nebeskog naroda” i “najvećeg kuronje Balkana” do svođenja na ljudsku meru - dug je put. “Mi ga prelazimo šutke i u miru”, govorio je Džoni štulić.

“Molotovljevi kokteli” i IV Srpski ustanak (III se dogodio 1989. godine) izvesni su, samo što nisu. Opet će se miris krvi raširiti na sve četiri strane sveta, potvrđujući da je razbijanje Vođe, na atome u Vinči, konačni pad Srbije.

Kakve veze to ima sa razumom i rok-en-rolom? Naravno, nikakve.

PUSTA ULICA
Izgradili su građani svojom glupošću, koja se graniči sa imbecilnošću, demonski lik i delo Slobodana Miloševića (mada se sve češće govori o Srbiji i Srbima) i sveli svoju moć na kreketanje među rodama. Ovi prostori više od deset leta ritaju se i njaču. Civilizacijsko derište. Stihovi vladike Nikolaja, u izvođenju “poznatih beogradskih rokera”, dodaće ton-dva njakanju, nešto energije kopitama i najmanje jedan slomljen komšijski prozor. Desetogodišnja Sanja iz Subotice reče za NATO: “Nešto im se kod nas nije sviđalo”. Verovatno naše njakanje, ritanje i razbijanje komšijskih prozora. Mada, najuticajniji i najumniji u zemlji koja je “hemeroid na čmaru Evrope” tvrde: “Smetalo im je zato što smo slobodni”. Blago njima, oni će nestati, kao i svaka pošast, najstrašnije je “ono što posle svega toga ostaje”.

Nema mesta optimizmu. Da, divni uslovi za rok-en-rol.


LITERATURA
- “Srpska strana rata”, priredio Nebojša Popov; “Republika”, Beograd, 1995.
- “Intelektualci i rat”, “Beogradski krug & Centar za antiratnu akciju”, Beograd, 1993.
- “Početnica za ljudska prava”, Konstantin Obradović: “Centar za antiratnu akciju”, Beograd, 1994.
- “Blic”, broj 1105, 28. februar 2000: “Nije samo etno-pop”, N. Grujić
- “Blic”, broj 1079, 2. februar 2000. godine, “Pop-generacija u službi Hrista”, Tatjana Nježić.
- “Blic News”, broj 12, januar 2000: “Nije ni ljudski ćutati”, Miloš Tomin/Tatjana Ilić
- “Monitor”, petak, 14. januar 2000, “Kletve umjesto blagoslova”, Branko Vojičić.
- “Veronauka u kući”, podnaslov “Pravoslavna verska čitanka”. Izdanje Izdavačkog fonda Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Srpske pravoslave crkve Beograd. štamparija Srpske patrijaršije, Beograd, 1996. godine, u tiražu od 20.000 primeraka.
- “Republika”, broj 159, mart 1997. godine: “Strah od Zapada”, Mirko Đorđević; “Svaštalice”.
- “Političko obrazovanje u praksi”, Ginter Gugel, “Udruženje za mirovnu pedagogiju Tibingen” & “Biblioteka škola bez nasilja”; “Pokret za mir Pančevo”, 1999.
- “Republika”, broj 230-231, februar 2000: “Između trona i oltara”, Mirko Đorđević; “Rađanje novog nacionalizma”, Zlatoje Martinov; “Junak našeg doba”, M.đ.
- “Republika”, broj 232, mart 2000: “Ostao je bljutav ukus”, L.J.; “Geopolitička mera pravoslavlja”, Mirko Đorđević.
- “Republika”, broj 164, maj 1997: “Zdravlje naroda u opasnosti” (tribina Javna stvar: “Zdravlje, zdravstvo i lekari”).
- “Vreme”, broj 471, januar 2000: “Povlačenje u sebe”, Siniša Jočić
- “Vreme”, broj 473, januar 2000: “Muzika je slavljenje života”, Nebojša Grujičić
- “Nedeljna NB”, 16-17. avgust 1997: Ostati dete u srcu”, Jelena Bjelica/Vojislav Pantić
- “Monitor”, broj 483, januar 2000: “Pod komandom patrijarha”, nadnaslov “Arkan kao pravoslavni ratnik”, Branko Vojičić; “Biljana ljubi smrtonosca Arkana”, Jevrem Brković
- “Parlament”, broj 23, februar 2000: “Kako je Arkan postao patriota i simbol moderne Srbije”, Adnan Buturović
- “Od Velike Srbije do SAO Riblje čorbe”; Nandor Ljubanović/Drago Borić, “Kulturbunt” (“Pokret za mir Pančevo), Pančevo, 1999.
- “Najstrašnije je kada otruju oblak” (Kako deca Srbije vide rat i mir), Žarko Trebješanin, Nataša Hanak, Dijana Kopunović: “Institut za psihologiju”, Beograd, 1999.
- “O bogu i ljudima”, Vladika Nikolaj; “Valjevac”, Valjevo.
- “Nove besede pod Gorom”, Vladika Nikolaj; “MILPROM EUROGRAFIK”, Gornji Milanovac, 1995.
- TV Studio B, “U četiri oka”, autor i voditelj Bojana Lekić; proizvodnja ANEM, emitovano 26. februara 2000.
- TV Studio B, “VIN”, prilog “Muzička Studenica”, autor Gordana Suša; emitovano 13. marta 2000.

PEPEO I PRAH
Rock interviews 1988-1998
Drago Borić

Predgovor
("Na putu ka početnoj tački", Dragan Ambrozić)

Ante Batinović, Marjan Ogrinc, Ivica Čuljak-Kečer II, "Borghesia", Senad Hadžimusić-Teno, "Indust Bag", "Strelnikoff", "Center za dehumanizacijo", "Miladojka Youneed", "KUD Idijoti", "Demolition group", "The Messershmitt", "The Spoons", "Overflow", Zoran Predin, Risto Vrtev, Dinko Fazinić, "2227", Ivan Piko Stančić, "Touch Friction", Igor Vidmar, Goran Bare, Jovan Matić, "Res Nullius"

Pogovor
("Jebiga, samo nam bog pomoći može", Nandor Ljubanović ; u knjizi potpisan kao Daniel Smiricky - Danny Jr. )

Pokret za mir Pančevo / Pancevo Peace Movement
Proizvodnja: KULTURBUNT / mart 2000.
Edicija: "Srećna Nova 1389" / 002
13.5 cm x 20.5 cm / 151 strana
Urednik: Nandor Ljubanović
Grafičko uređenje, korice i prelom: Kiklop
Lektor: Spomenka Tripković



Monday, November 06, 2006

„Bog i rokenrol“


Povodom knjige monaha Arsenija
Kultura rokenrola i droga
Boško Obradović


Šta je muzika? Jedna emocija duše, umetničko delo ili način života? Ovo je prvo pitanje sa kojim se suočavamo dok počinjemo veliku i dramatičnu priču o rokenrolu. Jer bez odgovora na ovo pitanje ne možemo objasniti ovaj neobični duhovni eksperiment koji se naziva rokenrol.

Muzika je, nema sumnje, jedno od najtananijih osećanja koja potiču iz ljudske duše. Tu mislimo i na osećaj za stvaranje i za slušanje muzike. Muzika dolazi iz dubina čovekovog bića i njima se vraća.

Muzika je i vrhunski domet ljudskog stvaralaštva. Jedna od najlepših, najintimnijih i najmoćnijih vrsta umetnosti. Oni koji je slušaju obično su ljudi sa posebnom vrstom osećajnosti, sa specifičnim emotivnim sklopom, jer muzika traži nežne duše. Agresivnost moderne muzike najbolji je pokazatelj duševnih promena kod savremenog čoveka.

Nema emotivno i vrednosno neutralne muzike. Svaka muzika u sebi nosi duhovni svet svoga tvorca, njegova unutrašnja misaona kretanja i osećanja.

Konačno, muzika je tvoritelj ukupnog duha jednog naroda. Kakvu muziku slušamo, takvi smo: takvim duhom dišemo, tim idealima i osećanjima živimo.

Da li je važno odakle nam neka muzika dolazi? Zasigurno, muzika ne dolazi sama, već sa sobom pokreće i donosi celu kulturu iz koje je nastala, prenoseći nadaleko duševne ritmove svojih prvih stvaralaca.

Svakako bitna osobenost jednog naroda jeste njegova nacionalna muzika. I srpski narod bi o tome trebalo da razmisli, barem o ovoj 150-godišnjici od rođenja Stevana Stojanovića Mokranjca. Zato je vrlo važno podsetiti se na jednog od najvećih srpskih pesnika 20. veka, Momčila Nastasijevića, koji je muziku smatrao važnim stubom nacionalnog identiteta i u svojim esejima se zalagao „za maternju melodiju“. Na koju ti muziku zaigra srce, te si gore list. Na koju muziku igra srce naših današnjih generacija? Koju muziku danas slušamo i šta ona o nama govori?


Šta slušamo?

Turbo folk, koji je zavladao 90-ih, posledica je više poremećaja našeg društvenog života: gubljenja nacionalne svesti pod komunizmom, urušavanja sistema vrednosti, nepoznavanja vlastite muzičke tradicije, novog pogleda na svet koji je izrastao u postkomunizmu, a svoj izraz pokazao i u muzici. Kult lake zarade, lakih žena i lake zabave, junaci naših dana kao što su mafijaši i pevačice, nekontrolisan upliv tuđinskih ritmova koji se pogrešno doživljavaju kao narodna muzika, do te mere su izvitoperili i izobličili naš muzički ukus da su potrebne godine muzičkog posta i očišćenja da uopšte dođemo sebi.

Na drugoj strani stoji naše, i opravdano i neopravdano, bekstvo iz ovakve ponude u najrazličitije, ne manje besmislene, ali lepše upakovane zapadne muzičke standarde, koji na drugi način upisuju nove mentalne matrice u duše naše omladine. Rokenrol je danas „starkelja“ od preko 50 godina koga je davno pregazilo vreme. Novi zvuk otišao je mnogo dalje, u veće brzine i veći besmisao. Muzika se, kao i vreme u kome živimo, ubrzava do beskonačnosti, kada će nastati tajac i, nadamo se, povratak harmoniji.

Na trećoj strani, klasična muzika, starogradska pesma i kvalitetna zabavna muzika teško dolaze do mesta na kulturnoj mapi Srbije, jer traže i ozbiljne umetnike i ozbiljnu publiku. Ono što je u svemu tome pozitivno jeste veliki preporod duhovne i etno muzike koje već daju vrhunske domete, time na najuspešniji, dakle, savremen način obnavljajući naše muzičko nasleđe. Ovoga ne bi bilo da u društvu nije došlo do procesa duhovne obnove koji neminovno traži i svoj umetnički izraz.

Zašto onda pričati o rokenrolu, kada danas, recimo, narkomanije nema manje u turbo folku ili tehno muzici? Zato što su svi oni samo nusprodukti jedne civilizacije kojoj je potreban veštački stimulans da pobegne od životnog besmisla i pokuša da dostigne „veštački raj“. Rokenrol je, paradoksalno, bio i prvi pobunjenik protiv te civilizacije, ali i najbolji glasnogovornik njenog apsurda.

Da li je to slučajnost, tek istorija rokenrola počinje kad i jedna velika duhovna promena unutar zapadne civilizacije koja 60-ih godina 20. veka definitivno nastoji da raskrsti sa svojim hrišćanskim identitetom. Da li je rokenrol moguće razumeti bez seksualne i svih drugih revolucija novoga doba? Životne devize poput „Živi brzo, umri mlad, budi lep leš“ i „Seks, droga i rokenrol“ jasno je šta znače i koju poruku šalju. Domaći rok razlikovao se od stranog u tome što je u njemu bilo znatno manje satanizma, ali podjednako promiskuiteta i droge. Domaći rok je odobren od komunističkih vlasti kao zgodan ventil za omladinsku pobunu koja će tako ipak ostati unutar sistema. Kao i na Zapadu, pobuna se završila pravljenjem industrije zabave i velike zarade, i glumljenjem pobunjeništva koje više ništa nije značilo.


Pravoslavlje i rokenrol

Da li je rokenrol više od muzike: pogled na svet, filosofija i način života? Kao muzički pravac on nije sporan, jer u muzičke ukuse ne možemo ulaziti. Kao omladinski bunt i način zabave takođe je razumljiv, jer je to danak tih godina. Problem nastaje kada se od rokenrola pravi ideologija, jedan novi pogled na svet koji propagira svoj način života. Jer to onda znači raskid sa tradicionalnim moralom, okretanje životu bez odgovornosti za stvaranje braka i porodice i postepeno propadanje ličnosti, sve pod parolom osvajanja višeg egzistencijalnog smisla.

Da li je rokenrol muziku moguće slušati bez veštačkih stimulansa? Alkohol, droga i telesni razvrat razumeju se kao neophodni pratioci života iza rokenrol scene. Nesumnjivo je da je posebno i prvo droga u rokerskom svetu pronašla svoje velike pristalice i konzumente. Da li to baš mora biti tako? Da li je moguće spojiti rokenrol i pravoslavlje? Ili u krajnjoj meri, može li se barem samo slušati rokenrol muzika i biti pravoslavni hrišćanin?

U našoj pravoslavnoj literaturi po ovom pitanju postoje dva pristupa: jedan koji isključuje mogućnost dodirnih tačaka između Pravoslavlja i rokenrola, i drugi koji ih pronalazi. Po prvom shvatanju, Pravoslavlje i rokenrol su dva suprotna sveta, koja promovišu dva potpuno različita sistema vrednosti i ne mogu se pomiriti. Jedino rešenje je ostaviti rokenrol način života i okrenuti se pravoslavlju. Pritom, Pravoslavlje ne može ništa dobiti već samo izgubiti u susretu i mešanju sa rokenrolom. U muzičkom smislu, Pravoslavlje ne treba da traži svoj rokenrol izraz, već rokeri treba da ostave svoju muziku i upoznaju svet duhovne muzike i bogoslužbene pesme.

Po drugom shvatanju, prostora za susret između Pravoslavlja i rokenrola ipak ima. Rokenrol, po tom shvatanju, nije samo bogootpadnička filosofija života, već i tragedija ljudskog otuđenja od smisla života koja baš na taj paradoksalan način ište smisao. Naročito to rokenrol čini kroz svoje pobunjenike i bogotražitelje, koji se ne zadovoljavaju ispraznim svetom u kome žive. Vrhunac ovog pristupa, u muzičkom smislu, postignut je pravljenjem albuma „Iznad Istoka i Zapada“, koji je pokušao da u novoj muzičkoj formi ponudi pravoslavni sadržaj. Ne ulazeći ovde u uspešnost ovog projekta, važno je primetiti da je jedna takva inicijativa ozbiljno uzdrmala onu ideologiju koja je smatrala da neprikosnoveno vlada rokenrolom.

No, interesovanje za ovu temu u našoj Crkvi nije slučajno. Za to ima više neobično dragocenih razloga.

Prvo, veliki broj mladih ljudi koji danas čine Crkvu potiče iz rokenrol sveta. Da li je slučajno da su baš te duše tragale i došle do crkvenih dveri? U tom smislu, vredelo bi uraditi analizu šta su, u najvećem procentu, kao muziku slušali današnji novoobraćenici u našim hramovima.

Drugo, ono najbolje u rokenrolu jeste njegova nepomirenost sa običnim odgovorima na najvažnija životna pitanja i traganje do kraja za konačnim rešenjima. U tom tragalaštvu leži i put propasti kojim su mnogi otišli, ali i put izlaska u pravoslavnu veru i život ka čemu mnogi hode.

Najzad, nekoliko naših manastira danas su mesta za lečenje bolesnika koji zavise od droge. Više niko ozbiljan ne spori da bez nalaženja duhovnog uporišta i zajednice ljubavi ovu bolest gotovo da nije moguće savladati.


Jedno lično svedočanstvo

Povod za pisanje ovog teksta je knjiga „Bog i rokenrol“, koja se sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa raško-prizrenskog dr Artemija nedavno pojavila u izdanju manastira Crna Reka. U knjizi su data, kako je već u podnaslovu rečeno, „sećanja i izvodi iz dnevnika jednog monaha o njegovom voljenom i najboljem prijatelju iz mladosti, pokojnom slikaru Dušanu Gerziću Geri, i još ponešto o Bogu, duši, Crkvi, savremenoj umetnosti i današnjem vremenu“. Do sada najbolju recenziju ove knjige dao je Aleksandar Marić, pesnik iz Kraljeva: „Pred nama je knjiga svedočenja o uzletu i stradanju rokenrol generacije. To je priča iz ugla neposrednog učesnika dešavanja u umetničkim krugovima osamdesetih i početka devedesetih. Ova knjiga je i javna ispovest i podseća na prva vremena hrišćanstva, kada su se vernici javno ispovedali pred Crkvom. Ona je vraćanje duga i revnovanje za više darove i oprost grehova čitave generacije postradale u bezdanima narkomanije. Ova knjiga je i sozerčanje životnih pitanja umetnika i smisla same umetnosti. Ona daje i mnoge odgovore i praktične savete kako se odupreti veštačkim stimulansima i na ključnim mestima i raskršćima tema daje molitve snažne poetike i pune iskrenosti u obraćanju Bogu. Ova knjiga je i album slika koji oslikava modernu umetnost koja je stvarana pod uticajem palih duhovnih sila i daje svakoj pandan u ikonografskom predstavljanju Gospoda Hrista i Bogorodice, preko Svetih ratnika, do Anđela, dolaska Gospodnjeg i, naravno, Pantokratora - Gospoda našeg Svedržitelja Isusa Hrista. Ova knjiga je i istorija mikro sredine koju je zadesila makro tragedija. Ova knjiga je i pobuna kulture života protiv kulture smrti. Ona je i veliki znak uzvika za nove generacije koje su krenule istim dušegubnim putem ili to tek nameravaju.

Dve su, potcrtali bismo, posebne vrednosti ove knjige. Svako njeno poglavlje završava se molitvom za sve one koji lutaše i još lutaju svetom rokenrola, u velikim duševnim lomovima i bez jasnog oslonca u smislu života. Ova dirljiva molitvena sećanja na sebe nekadašnjeg, svoje prijatelje i sve mlade ljude donose knjizi jednu iskrenu notu hrišćanske ljubavi i brige za spasenje bližnjih, što nam danas često nedostaje. Pisano štivo ne bi bilo dovoljno sugestivno da nije likovnih ilustracija knjige koje nedvosmisleno svedoče o dva duha ovog sveta: deformisanim, pocepanim i nakaznim likovima palih anđela i ikoničnim predstavama Boga i Božjih svetitelja. Frensis Bejkon, Pablo Pikaso, Radovan Hiršl i njihov srpski učenik Dušan Gerzić naspram Andreja Rubljova, Teofana Grka i drugih, nepoznatih ikonopisaca najlepših pravoslavnih fresaka. Ko ne razume tekst, razumeće sliku.

Ova knjiga nije teoretisanje nekoga ko ima nešto protiv rokenrola. Ona dolazi iz samog srca jedne ljudske sudbine koja je taj put do kraja prošla, osetila na svojoj koži njegovu laž i stajala pred samoubistvom. Poput Prepodobnog Serafima Rouza, najvećeg američkog podvižnika 20. veka, i ovaj srpski monah prošao je sva beogradska i njujorška iskušenja i bio izbavljen Božjim promislom da o svemu tome posvedoči novim generacijama. I nikakvoj teoriji se ne može više verovati od ove ispovesti o čitavoj jednog generaciji beogradske omladine iz dobrostojećih komunističkih porodica, uglavnom razvedenih roditelja, koja je probala sve ne nalazeći ništa, izuzev duhovne i fizičke smrti.

Knjiga opominje na ozbiljno shvatanje rokenrola. Još jednom: ne kao muzike i prolazne tinejdžerske mode, koji ne moraju biti sporni, već kao načina života koji nastoji ili samo da promoviše sjaj i bedu telesnog čoveka, ili da glumi duhovna traganja koja se prečesto ispostave kao putevi bez povratka.


© Православље 2006, Сва права задржана

Адреса овог текста на интернету је
http://www.pravoslavlje.org.yu/broj/939/tekst/kultura-rokenrola-i-droga



Sunday, November 05, 2006

Sv Sava kapetan srpske lađe








Saturday, November 04, 2006

Čudo Presvete Bogorodice u Siriji - latinica


From: M.Z. - IMPP
To:
mail-lista@svetosavlje.org
Subject: Čudo Presvete Bogorodice u Siriji - latinica
Date: Wednesday, August 03, 2005 11:20 AM


Pomaže Bog!

U decembru 2004., Arapin iz Saudijske Arabije je u nekoliko novinskih agencija posvedočio sledeće. Njegova priča je objavljena na TV, internetu, štampi, radiju,..

Pre nekoliko godina oženio se bogatom ženom koja nikako nije mogla da ima dece. Godine su prolazile i nikakvi doktori nisu uspeli da im pomognu.

Njegovi roditelji su mu predlagali da uzme još jednu ženu, što je dozvoljeno njihovim zakonima, ali on je to odbio.

Rešio je da sa ženom ode na odmor u Siriju. Tamo su iznajmili limuzinu sa šoferom kako bi imali vodiča.

Posle nekoliko dana šofer je primetio da su oboje tužni i neraspoloženi i upitao ih da nije možda on i njegova vožnja uzrok svemu tome.

Oni su mu tada ispričali svoju nevolju i on, koji je takođe musliman, im je rekao da postoji jedan Pravoslavni manastir posvećen Bogorodici i da mnogi bezdetni roditelji idu tamo da se poklone čudotvornoj ikoni Bogorodice.

Njegovi saputnici su mu zatražili da ih odmah tamo odveze i obećali, ukoliko dobiju dete, da će šoferu dati $20,000, a manastiru $80,000.

Posle odlaska u manastir žena je zatrudnela i dobila sina. Čim se porodila muž je telefonom pozvao šofera i rekao mu da ga dočeka na aerodromu u Damasku kako bi ispunio svoj zavet.

Međutim šofer znajući da ovaj kod sebe ima bar $100,000 od kojih će njemu da da "samo" $20,000 pošalje trojicu prijatelja da ga sačekaju i kad bude zgodno ubiju i opljačkaju.

Kada su ga sačekali i objasnili da je šofer bio sprečen i da je njih poslao, čovek je obećao da će i njima dati svakome po $10,000.

I pored toga ova trojica odvedu svog putnika u pustaru, ubiju ga, opljačkaju, a njegovo telo iseku na delove kako bi ga se lakše rešili.

Onda si ga stavili u prtljažnik i pošli da traže zgodno mesto da ga se reše.

Na autoputu im se pokvario auto i dok su oni pokušavali da brzo otklone kvar, zaustavio se jedan prolaznik i ponudio da im pomogne.

U strahu da ovaj ne otkrije šta imaju u prtljazzniku oni ga oteraše. Taj čovek se vrati u svoja kola i kad je kretao primeti da iz prtljažnika ove trojice kaplje krv.

On brzo obavesti policiju i policijska patrola dođe i zatekne ove kako još uvek popravljaju kola.


Policija priđe zadnjem delu kola i pošto su videli krv ispod prtljažnika zatražili su da otvore prtljažnik.

Ovi nisu imali kud i otvore, a onaj čovek izađe iz prtljažnika i kaže da ga je Bogorodica baš zašila uz pomoć Njenog Sina i pokaže im ožiljke gde su ga ovi isekli.

Čim su ovo videli ubice su poludele i počeli da objašnjavaju da je ovo duh jer su ga ubili i isekli na komade.

Čoveka iz prtljažnika su odveli u bolnicu i doktori su posvedočili da je ovaj sveže sašiven.

Ovaj pozove svoje rođake i svi zajedno odu u manastir i odnesu umesto $80,000 koliko je obećao $800,000.

On i njegova žena su potom prešli u Pravoslavlje.


Objavio Arhimandrit Nektarios Serfes



Friday, November 03, 2006

Terapija SLIKOM No 09126








Thursday, November 02, 2006

Kojim svetim se treba moliti u raznim bolestima i drugim nevoljama


Kada boli glava: Svetom Jovanu Preteči.

Kod bolesti očiju: Božijoj Materi u čas Njene ikone "Kazanske". Svetitelju Aleksiju Moskovskom. Vasiliju Blaženom, Svetitelju Nikiti Novogorodskom. Pravednom Simeonu Verhoturskom. Blagovernom careviću Dimitriju. Mučeniku arhiđakonu Lavrentiju. Mučeniku Mini Egipćaninu. Kapetanu Longinu. Velikomučeniku Dimitriju Solunskom. Prepodobnoj Efrosiniji Moskovskoj. Kazanskim svetiteljima Guriu i Varsanufiju.


Kada boli zub: Sveštenomučeniku Antipi.

Kada je otekao i kada boli želudac: Velikomučeniku Artemiju.

Pri povredi ili drugoj bolesti ruku: Božijoj Materi u čast Njene ikone Trojeručice. Prepodobnom Jovanu Damaskinu.

Kada bolu noge: Prepodobnom Simeonu Verhoturskom. Prepodobnom Serafimu Sarovskom.

Kod ospi: Mučeniku Kanonu. Sveštenomučenicima Kiru i Jovanu.

Kada trese groznica i temperatura: Apostolu Petru. Svetitelju Vasiliju Novom. Prepodobnom Mironu. Prepodobnom Artemiju Verkoljskom. Mučenici Fotini. Pravednoj Julijani Lazarovskoj. Božijoj Materi u čast Njene ikone "Arhtirske".

Kod ženskog krvotočenja: Prepodobnom Ipatiju Rufijanskom.

Kada je raslabljeno telo: Prepodobnom Aleksandru Svirskom. Prepodobnom Nikiti Stolpniku.

Kod nesanice: Sedmorici Mladića Efeskih. Prepodobnom Irinarhu Rostovskom. Prepodobnom Marufu, episkopu Mesopotamskom.

Kod vodene bolesti: Prepodobnom Ipatiu.

Kod bolesti grla: Sveštenomučeniku Vlasiju.

Kod nemosti jezika: Prepodobnom Jovanu Rilskom.

Kod padavice: Mučeniku Vitu.

Kod paralize: Prepodobnom Jakovu Železnobrodskom. Prepodobnom Jovanu Mnogostradalnom. Prepodobnom Martinijanu.

Za brzo ozdravljenje: Mučeniku Pankratiju.

Za isceljenje od raka: Svetom Nektariju Eginskom, Svetom velikomučeniku i iscelitelju Panteliji.

Pri opštoj bolesti: Episkopu Spiridonu Trimitunskom. Prepodobnom Pimenu Mnogobolesnom. Velikomučeniku Pantelejmonu. Prepodobnom Agapitu. Prepodobnom Sampsonu. Sveštenomučeniku Ermolaju. Mučenicima Kozmi i Damjanu. Mučenicima Kiru i Jovanu. Mučenicima Mokiju i Anikiti. Mučenicima Talaleju i Trifunu. Božijoj Materi u čast ikone "Isceliteljke".

Za porodilne nevolje, za sreću u braku: Božijoj Materi. Apostolu Simonu (Zilotu) Kananitu. Petru i Fevroniji Muroms.

Koje blud muči: Svetoj Mučenici Tomaidi.



Wednesday, November 01, 2006

Bambi na kontejneru

Isidore Sekulić, Strelište, Pančevo




by Kiklop